Sve više istraživanja pokazuje snažnu povezanost između emocionalnog zdravlja i krvnog tlaka. Mladi su danas izloženi brojnim izazovima – akademskim pritiscima, nesigurnim zaposlenjem, socijalnim mrežama i svakodnevnim stresorima, što može pridonijeti razvoju hipertenzije.
Kada je osoba pod kroničnim stresom, tijelo je u stalnom stanju pripravnosti – luče se hormoni poput adrenalina i kortizola koji podižu tlak, ubrzavaju rad srca i povećavaju napetost u mišićima. Ovakvo stanje, ako potraje mjesecima, može izazvati dugoročne zdravstvene posljedice.
Mladi često ne prepoznaju važnost mentalne higijene. Anksioznost, nesanica i depresivne epizode mogu ostati neprepoznati, dok se istovremeno pojavljuju fizički simptomi poput glavobolja i visokog tlaka.
Zato je važno poticati svijest o važnosti psihološkog zdravlja, potražiti stručnu pomoć kada je potrebno, razgovarati s obitelji i prijateljima te koristiti tehnike opuštanja. Čak i jednostavne promjene – vođenje dnevnika, boravak u prirodi ili tjelovježba – mogu imati pozitivan učinak.
Emocionalna ravnoteža nije luksuz, nego temelj zdravog srca i dugotrajnog blagostanja.